Bosna i Hercegovina (BiH) nalazi se u samom srcu jugoistočne Europe i nekada je bila geografsko središte bivše Jugoslavije. I danas, na mnogo načina, ova mala balkanska zemlja predstavlja njezinu kulturnu i demografsku sintezu. Od svih nekadašnjih republika, Bosna i Hercegovina ostala je najviše etnički i kulturno isprepletena.

Na relativno malom prostoru susreću se izrazito različiti klimatski pojasevi – od hladne, planinske i kontinentalne klime u unutrašnjosti do blage, suhe i mediteranske na jugu. Upravo su geografija i klima snažno oblikovale stanovnike ove zemlje. Ovdje je nastala snažna, izdržljiva i kreativna gorštačka kultura, u kojoj je odnos između čovjeka i prirode sačuvan na način koji je danas rijedak u Europi. Ta sinergija prirodnog i kulturnog naslijeđa čini Bosnu i Hercegovinu jednom od najzanimljivijih i još uvijek nedovoljno otkrivenih turističkih destinacija u Europi.

Osnovni podaci

• Naziv države: Bosna i Hercegovina
• Lokacija: Jugoistočna Europa
• Graniči s: Hrvatskom (932 km), Srbijom (312 km), Crnom Gorom (215 km)
• Površina: 51.129 km²
• Službeni jezici: bosanski, hrvatski, srpski
• Stanovništvo: oko 3,8 milijuna
• Religijska struktura: muslimani (45%), pravoslavni kršćani (32%), rimokatolici (15%), ostali (8%)
• Glavni grad: Sarajevo (oko 400.000 stanovnika)
• Veći gradovi: Banja Luka, Tuzla, Zenica, Mostar, Bihać
• Administrativna podjela: dva entiteta – Federacija BiH (10 kantona) i Republika Srpska
• Najviši vrh: Maglić, 2.386 m (Nacionalni park Sutjeska)
• Nacionalni parkovi: Sutjeska, Una, Kozara
• Parkovi prirode: Blidinje, Tajan
• Ptičji rezervati: Hutovo blato, Bardača
• Vremenska zona: CET (GMT +1)
• Valuta: Konvertibilna marka (KM)
• Međunarodni pozivni broj: +387

Klima

Bosna i Hercegovina nalazi se na dodiru mediteranskih i alpskih klimatskih utjecaja, što stvara iznimno raznolik klimatski mozaik. Južni dijelovi zemlje imaju topla, sunčana i suha ljeta te vrlo blage zime. U kontinentalnim i središnjim područjima klima je slična srednjoeuropskoj – topla ljeta, svježa proljeća i jeseni te hladne zime s obiljem snijega.

Središnje dinarsko gorje stvara vlastitu mikroklimu s dugim i oštrim zimama, dok se upravo na prijelazu između mediteranske i kontinentalne klime razvijaju ekosustavi koji su rijetkost u Europi.

Kako stići u Bosnu i Hercegovinu

Zrakoplovom:
Međunarodne zračne linije povezuju Sarajevo s većim europskim gradovima.
Glavna zračna luka: Sarajevo International Airport – www.sarajevo-airport.ba

Vlakom i autobusom:
Postoje redovne željezničke i autobusne linije iz Hrvatske (Zagreb, Split, Dubrovnik), Srbije (Beograd, Novi Sad), Mađarske (Budimpešta) i Austrije (Beč, Graz). Autobusne veze su česte i pouzdane, osobito prema Sarajevu, Mostaru i Banjoj Luci.

Trajektom:
Iz Italije je moguće doputovati trajektom do Splita ili Dubrovnika, a zatim nastaviti autobusom prema Bosni i Hercegovini.

Vize

Državljani zemalja Europske unije, SAD-a i Kanade mogu boraviti u BiH do 90 dana bez vize. Građani Hrvatske, Srbije i Crne Gore mogu ući i s osobnom iskaznicom. Za ostale države potrebno je provjeriti vizni režim u konzularnim predstavništvima BiH.

Prijava boravka obavezna je u roku od 24 sata od dolaska, no u praksi to najčešće obavlja smještajni objekt.

Sigurnost

Bosna i Hercegovina ima relativno nisku stopu nasilnog kriminala. Stranci se rijetko susreću s ozbiljnim sigurnosnim problemima. Džeparenje je moguće u većim gradovima, osobito u javnom prijevozu. Ako putujete automobilom, preporučuje se parkiranje na nadziranim parkiralištima.

Mine – važna napomena

Naseljena područja su očišćena i sigurna. Međutim, određena planinska i ruralna područja, osobito nekadašnje linije razgraničenja, još uvijek mogu biti minski sumnjiva. Držite se označenih staza i preporučuje se korištenje lokalnih vodiča pri planinarenju ili istraživanju prirode.

Zdravstvena zaštita

Najmodernije bolnice i klinike nalaze se u Sarajevu, Banjoj Luci, Mostaru i Tuzli. Privatne klinike nude viši standard usluge, ali se uglavnom plaćaju gotovinom. Preporučuje se putno zdravstveno osiguranje.

Važni telefonski brojevi

• Hitna pomoć: 124
• Policija: 122
• Vatrogasci: 123
• Pomoć na cesti: 1282 / 1288

Lokalni običaji i ponašanje

Bosanci i Hercegovci poznati su po iskrenom gostoprimstvu. Nije neobično da vas netko pozove u svoj dom ili vam ponudi pomoć bez očekivanja nečega zauzvrat. Cjenkanje na tržnicama je uobičajeno.

U kućama se često skidaju cipele, bakšiš nije obavezan, ali se obično ostavlja oko 10%. Prilikom posjeta vjerskim objektima potrebno je primjereno se odjenuti.

U Hercegovini se preporučuje koristiti puni naziv države – Bosna i Hercegovina – jer skraćivanje može biti shvaćeno kao nepoštivanje.

Putujte polako

Bosna i Hercegovina nije destinacija za brzinsko razgledavanje. Ona se otkriva kroz razgovore, šetnje, kavu koja traje, planine koje traže strpljenje i ljude koji cijene iskrenost. Opustite se, poštujte prostor i običaje – i dobit ćete mnogo više nego što ste očekivali.