Hercegovina uživo
Hercegovina uživo
Zaboravite na tehnologiju, iskusite svaki trenutak
U Hercegovinu možete doći iz više pravaca. Ali da ovo područje zaista upoznate neće vam pomoći ni Google Earth ni GPS. Zato što vam ništa u virtuelnom svijetu ne govori da je potez od Trebinja do Međugorja zapravo beskrajni niz paradigmi. Na ovom prostoru, koji se smatra najnerazvijenijim dijelom BiH, postoje neki objekti i neka mjesta i pojave kojima odjekuje veliki kosmički ritam prirode, ljudi i godišnjih doba. Kako sada stvari stoje, samo na tom potezu vlada jedini bosanskohercegovački konzenzus: svi su ovdje – prije svega – Hercegovci! Svi se vole hvaliti kako prave najbolje vino, rakiju i med! Svi se ponose hercegovačkim naslijeđem, a tek na kraju priče pominju svoj nacionalni identitet.
Ako dolazite iz Dubrovnika, najlogičniji put je preko Trebinja, grada koji mediteranskim šmekom i arhitekturom podsjeća na gradove juga Francuske. Na njegovim obodima nalazi se nekoliko pravoslavnih manastira koji su definisali istoriju ovog kraja. Nemojte da vam promakne Manastir Tvrdoš. U centru Trebinja nalazi se Stari grad građen u vrijeme Otomanskog carstva, sa džamijom na cetralnom mjestu. Ali i u starom gradu, baš kao i u cijelom Trebinju, osjeća se i uticaj dubrovačke arhitekture.
Veoma blizu Trebinja, nalazi se Petrovo Polje. Upravo ovdje proizvode grah poljak, autohtonu i – što je rijetkost - genetski nemodificiranu vrstu, oko koje se formirala i organizacija Slow Food Convivium Hercegovina. Čorba od ovog graha jedinstvena je što zbog njegovih kamenolikih zrna, što zbog njihove nevjerovatne nutricionističke vrijednosti. Dok jedete čorbu od ovog graha, privilegovani ste što, makar na kratko, možete stvarno osjetiti ovo područje - u tom jelu sublimirana je sva Hercegovina, Zemlja od kamena.
Kada iz Trebinja, preko Popovog polja, krenete prema Stocu, GPS vam može pomoći da nađete put do raskošne pećine Vjetrenica, nedaleko od sela Ravno. Vjerovatno će vas GPS uputiti i na čudesni manastir Zavala. Ali, definitvno će GPS biti beskoristan kada budete tražili Anđelka Dolinu, iz sela Orašja u Popovom Polju, jedinog proizvođača kukuruza desetoredca. Od tog kukuruza porodica Krešić iz Čapljine pravi brašno u mlinu-vodeničaru starom 400 godina. Kada jedete puru od ovog brašna shvatite kako su ljudi vijekovima opstajali na području protiv kog se urotila i istorija i klima.
Kako sada stvari stoje, samo na tom potezu postoji jedini bosanskohercegovački konzenzus: svi su ovdje – prije svega – Hercegovci!
Teško da će vam digitalni gadgeti pomoći da nađete nanu Elviru Zele, iz Stoca, koja pravi čudesnu pitu kureljaču. Ako pak i proguglate riječi šipak, smokva i maslina, nećete shvatiti entuzijam s kojim Zadruga „Crnići“ iz istog gradića podstiče proizvodnju ovih mediteranskih kultura. Sam Stolac je grad-muzej i arheološki El Dorado i jednostavno ga morate vidjeti svojim očima.
Ako u ovu regiju dolazite iz Splita (Hrvatska) vaša prva destinacija biće Međugorje, svetilište kojeg pohode stotine hiljada misionara. Dolaze iz cijelog svijeta i ne trebaju im digitalni vodiči, uzdaju se u vjeru. Nemojte propustiti da na putu od Međugorja do Mostara posjetite mnoštvo crkvica obiju konfesija.
Jer svi putevi vode u Mostar, do Starog mosta i starog grada sa mnoštvom radnjica u kojima se proizvode rukotvorine „kojih više nema“. U starom gradu posjetite i prodavnicu “Okusi Hercegovinu”. Vidjećete zašto! Ova organozacija djeluje po principu poštene trgovine.
Tu je i Blagaj u kom se, na samom izvoru Bune, nalazi Tekija i pruža prilika da osjetite mističnost derviškog reda. U Velagićevini, posljednjoj autentičnoj hercegovačkoj vili iz Otomanskog vremena, osjetićete se kao putnik kroz vrijeme unazad. U Blagaju ćete sresti i Adnana i njegovo udruženje „Novi val“. Pokušajte shvatiti zašto oni ljubomorno čuvaju hercegovačke magarce čije je drugo ime „kenjac“ što, ujedno, označava i ljude veoma loših karakternih osobina.
Ali nemojte preskočiti ni područje Konjica odnosno Glavatičevo i planinu Visočicu gdje se Bogu iza nogu pravi sir iz mijeha po recepturi staroj stotinama godina. U mostarskom Podveležju, uz rakiju serviraju suho meso od endemične podveleške ovce pramenke.
Med će vam nuditi po cijeloj Hercegovinu. I svugdje ima neponovljiv okus. Kažu da je u pitanju ljekovito bilje kog nema nigdje drugo na planeti.
Može li vam onda Internet, iPhone ili GPS pokazati bogatstva Hercegovine? Možda i može. Ali da li biste ovaj kaleidoskop boja i izobilje okusa i mirisa mogli vidjeti koristeći bilo kakvu spravicu? Teško. Morate dobro potegnuti hladnu lozu dok mezite smokve klapavice. Morate vidjeti ovdašnje prelijepe žene, dok vas ljubomorni muškarci poprijeko gledaju. Morate iskusiti ovu zemlju tako posnu, a tako izdašnu.
