Uvod u Hercegovinu
Uvod u Hercegovinu
Vino, pejzaž i povijesno naslijeđe Hercegovine u savršenoj sinergiji za putnike
Hercegovina – u srednjem vijeku poznata kao Hum – izrazito je drukčija regija od svoje sjeverne susjede Bosne. Osim tople i ugodne mediteranske klime (za razliku od hladnije, alpske klime u Bosni), stanovnici Hercegovine imaju snažan i jedinstven identitet koji je čvrsto vezan uz geografiju ovog prostora. Iako jezik koji se govori isti kao u Bosni, tradicije i običaji koje dijele etničke skupine u Hercegovini jasno ih izdvajaju.
Demografska struktura Hercegovine također se donekle razlikuje od bosanske. Iako su neke zajednice, a osobito Mostar, oduvijek imale multietnički karakter, mnoge su bile homogenije. Zapadni dio Hercegovine pretežno je hrvatski i katolički, istočni ima izrazitu većinu pravoslavnih Srba, dok su središnji i sjeverni dijelovi regije većinski bošnjačko-muslimanski. Naslijeđe svih ovih vjera i kultura vidljivo je u trebinjskim manastirima, džamijama i tekijama u Blagaju i Počitelju te hodočasničkom mjestu Međugorju, da spomenemo samo neka. No Hercegovina nudi mnogo više od toga.
Topla mediteranska klima dominira većim dijelom Hercegovine, stvarajući potpuno drukčiji klimatski sustav u odnosu na središnje i sjeverne dijelove Bosne. U ovom sunčanom podneblju uspijevaju južno voće poput smokava, nara, grožđa, kivija i mandarina. Vina Hercegovine posljednjih su se godina nametnula kao ozbiljan dodatak svjetskoj vinskoj sceni. Neka od najboljih vina zapadnog Balkana proizvode se u malim vinogradima raspršenima po zapadnoj i južnoj Hercegovini, ponajviše od sorti Žilavka i Blatina.
Hercegovina je često bila percipirana kao siromašnija regija, osobito u ruralnim područjima. Upravo je ta okolnost razvila snažan osjećaj samodostatnosti. Ljude ovdje se uglavnom smatra marljivima, kako u radu na zemlji tako i u poslovnim odnosima. Ponekad se u šali uspoređuju s krajem u kojem žive – tvrdi kao kamen. Ipak, Hercegovci su u osnovi srdačni i gostoljubivi ljudi.
Mnogi, uključujući i same Hercegovce, ovaj dio svijeta opisuju kao suhi mjesečev krajolik. Iako je to djelomično točno, Hercegovina je istovremeno dom nekih od najizdašnijih izvora pitke vode u široj regiji. Kristalno čiste rijeke poput Neretva, Trebižat, Bregave, Rakitnice i Trebišnjice stanište su bogatog spektra endemske flore i faune kakav se rijetko gdje može pronaći. Krška polja Bosne i Hercegovine najveća su na svijetu, stvarajući složen labirint podzemnih vodonosnika i špilja. Sjeverni dijelovi Hercegovine – oko Konjica, Jablanice i Prozora – obiluju gustim šumama i mirnim planinskim jezerima.
Prirodna i kulturna sinergija čini Hercegovinu najbogatijom i turistički najprivlačnijom regijom u zemlji. Ovdje se nalazi UNESCO-ova svjetska baština – Stari most u Mostaru. U Međugorju se nalazi drugo najveće katoličko hodočasničko odredište na svijetu. Tu je i Trebinje, grad nalik Provansi, u blizini Dubrovnika. Regija obiluje sadržajima i mjestima koja vrijedi otkriti. Velik dio šarma Hercegovine leži u njezinoj jednostavnosti: u tradicionalnim načinima proizvodnje vrhunskih sireva i mesnih delicija te uzgoju voća. Slikovita i autentična sela raspršena po krajoliku sama su po sebi atrakcija.
