Žilavka i Blatina
Žilavka i Blatina
Dvije kraljice vinske Hercegovine
Piše: Josipa Andrijanić
Poznati književnik Ivo Andrić jednom je rekao: „Žilavka je puna smijeha, a Blatina puna slatkih prijestupa.“ Vino, baš kao i umjetnost, otvoreno je za interpretaciju, pa je teško reći da će svatko tako reagirati. Ono što je sigurno: Žilavka je bijela, a Blatina crvena sorta grožđa. Iako su potpuno različite po izgledu i okusu, one su nerazdvojive i trajno povezane poviješću i klimom. Sinonimi su za hercegovačka vina i autohtona su blaga vinograda ove regije. Njihove se sorte poslužuju na stolovima diljem svijeta.
Kako se međunarodni trend vinogradarstva sve više okreće autohtonim sortama, čini se da će hercegovačka vina uskoro biti u središtu pažnje. Razlozi su očiti svakome tko prati razvoj vinskih regija: mediteranska klima s mnogo sunca, vrućim ljetima i blagim zimama, blizina mora i raznoliko tlo. Sve to stvara savršeno okruženje za uzgoj vinove loze i proizvodnju vina vrhunske kvalitete.
Žilavka
Legenda kaže da je Žilavka – suho vino s 12 do 14% alkohola – dobila ime po tankim žilicama vidljivima ispod prozirne kožice zrelog grozda. Neki tvrde da ime dolazi od čvrste, žilave kore (žìlava). Stariji su spojili sve te teorije, tvrdeći da je ova sorta upravo sve to – i visoko prilagodljiva. Kombinacija daje pun okus i zavodljivu, izraženu aromu.
Razlozi uspjeha Žilavke nisu samo u imenu, već u otpornosti ove sorte na bolesti i sušu. Odlično podnosi jako sunce, zbog čega je najčešće uzgajana sorta u Hercegovini. Tradicionalno se proizvodnja vina obavlja uz dodatak oko 15% autohtonih sorti kao što su Beno i Krkošija.
Iako se sorte poput Žilavke rijetko uzgajaju za stolno grožđe, zrela, zlatno-žuta Žilavka ima iznimno ukusan plod zbog skladnog omjera šećera i kiselina te posebne arome. Svaka vinarija nudi svoju varijantu Žilavke, ali zajednički nazivnik su kristalno čista, zelenkasto-žuta boja, ponekad i zlatna, i zadovoljavajuća koncentracija kiselosti.
Tehnologije su se promijenile, ali Žilavka i dalje često odležava u hrastovim bačvama – slavonskim, američkim, francuskim – a sve češće i u ručno rađenim iz sela Prusac u središnjoj Bosni, čime vino dobiva dodatnu domaću vrijednost.
Blatina
U povoljnim uvjetima, Blatina daje visoke prinose. Ako tijekom oplodnje padnu kiše, cvjetovi mogu otpasti, zbog čega je Blatina dobila nadimke „praznobačva“ i „zlorod“. Potrebno joj je mnogo sunca, kao i Žilavki, ali za razliku od nje – traži puno vode. Najbolje uspijeva u dolinama Neretve, Trebižata i Trebišnjice.
Blatina je suho i snažno crveno vino s 12–13,5% alkohola. Ima velike, neujednačene, tamnoljubičaste bobice na prozračnim grozdovima. Smatra se kvalitetnom sortom koja, uz stručnu vinifikaciju i dobro odabrane položaje, daje vina iznimne kvalitete – lako prepoznatljive arome i punog, skladnog okusa.
Iako se na tržištu pojavljuje mnogo verzija Blatine, posebnu pažnju dobivaju vina iz podruma Prskalo, Brkić (Plava Greda), Nuić i Andrija, čija Blatina barrique vina pokazuju puni potencijal sorte – slojevita, snažna i mirisna.
Insajderski savjeti
Mnogi se s nostalgijom sjećaju popularnosti Žilavke iz 70-ih i 80-ih godina. Danas doživljava veliki povratak zahvaljujući novim tehnologijama. Žilavka Vukoje iz Trebinja – proizvedena od grožđa iz bivših carskih vinograda – poznata je po složenoj aromi i svježini. Kameno vino iz Čitluka postalo je sinonim za kvalitetu. Vinarija Andrija i njihova Žilavka Barrique prve su pokazale koliko Žilavka može sazrijevati u drvetu. Josip Brkićev Greda i Mjesečar, odležani sur lie metodom, otkrivaju nevjerojatni potencijal sorte.
